Europska građanska inicijativa: nema sredstava EU-a za zemlje bez neovisnog pravosuđa i vladavine prava?

Europska građanska inicijativa: da se novim državama članicama EU-a odredi rok za reformu pravosudnih sustava i da se pristup sredstvima uvjetuje vladavinom prava za sve članice.

U europskoj građanskoj inicijativi „Sprečavanje korupcije u EU-u” predlaže se vremenski okvir u kojem će zemlje koje su nedavno pristupile EU-u provesti reforme u svojim pravosudnim sustavima. Također poziva na poštovanje vladavine prava kao uvjet za primanje sredstava EU-a za svaku državu članicu.  

Mi, pokretači inicijative „Zaustavimo korupciju u EU-u”, uvjereni smo da prijevare i zlouporabe europskih sredstava utječu na sve zemlje, kao i na sve građane koji, kao porezni obveznici, doprinose proračunu EU-a. Stoga predlažemo izmjene europskog zakonodavstva koje će pomoći u provedbi vladavine prava i suzbijanju korupcije.

Korupcija je pojava koja se nikad ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se njezina šteta može ublažiti i ograničiti učinkovitom provedbom vladavine prava.

Prema istraživanju Eurobarometra 71,6 % Europljana smatra da su prijevare povezane sa sredstvima EU-a česta pojava, a više od 80 % podržava i prepoznaje važnost glavnih načela vladavine prava.

Mnoge paneuropske institucije i mehanizmi uključeni su u upravljanje rizikom od prijevara s europskim fondovima, ali samo nacionalne uprave u pojedinim državama članicama mogu istodobno sudjelovati u sva četiri koraka postupka – sprečavanju, otkrivanju, istrazi i sankcijama.

Smatramo da će osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja EU-u dati dodatna prava na istragu i sankcioniranje takvih kršenja, ali da neće poništiti ili umanjiti ključnu ulogu nacionalnih tijela u borbi protiv korupcije, provedbi i poštovanju vladavine prava.

S obzirom na sve navedeno, kao pokretači europske građanske inicijative „Zaustavimo korupciju u EU-u”, postavili smo sljedeća dva cilja:

1. Uvođenje strogog vremenskog okvira za provedbu reformi pravosudnih sustava u zemljama koje su nedavno pristupile

Posljednja tri kruga proširenja EU-a rezultirala su pristupanjem 13 novih država članica – Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Slovačke, Slovenije, Mađarske i Češke Republike 2004., Bugarske i Rumunjske 2007. i Hrvatske 2013.

Nove države članice mogu imati koristi od pretpristupnih i kohezijskih fondova te Programa potpore strukturnim reformama (SRSP).

Za razliku od zemalja koje su pristupile 2004. i Hrvatske 2013., pristupanje Bugarske i Rumunjske 2007. bilo je povezano s Mehanizmom za suradnju i provjeru (CVM) jer te dvije zemlje još nisu ostvarile dovoljan napredak u reformi pravosuđa, korupciji i (u slučaju Bugarske) organiziranom kriminalu.

U vrijeme registracije naše inicijative u rujnu prošle godine Bugarska i Rumunjska bile su članice EU-a više od 12 godina. Nakon toga je u studenome 2019. Europska komisija odlučila da se praćenje CVM-a može ukinuti za Bugarsku (glasovanje u EP-u, ali ne i u Vijeću EU-a), ali da će se nastaviti primjenjivati u Rumunjskoj.

Bugarska još nije dovršila reformu svojeg sustava kaznenog progona, prijevare povezane sa sredstvima EU-a vrlo su česte, a samo su tri od 40 zabilježenih slučajeva korupcijskih istraga na visokoj razini u razdoblju 2014. – 2019. završila osuđujućim presudama.

Iako se Mehanizmom za suradnju i provjeru utvrđuju precizni i jasni ciljevi, njime se ne utvrđuju rokovi za njihovu provedbu (ukupno trajanje CVM-a) ni posljedice za njihovo nepostizanje.

S obzirom na iskustvo Bugarske i Rumunjske te s obzirom na daljnje proširenje EU-a, predlažemo uvođenje strogog desetogodišnjeg razdoblja tijekom kojeg zemlje koje su nedavno pristupile moraju provesti reforme svojih pravosudnih sustava i osigurati učinkovitu borbu protiv korupcije.

2. Povezivanje vladavine prava s primanjem sredstava EU-a od strane pojedinih država članica

Nedostaci u primjeni vladavine prava utječu ne samo na sposobnost smanjenja prijevara povezanih sa sredstvima EU-a i korupciju, već i na neovisno funkcioniranje glavnih tijela, kvalitetu poslovnog okruženja i gospodarskog razvoja, neovisnost medija, transparentnost javnih financija i mnoga druga područja, koja su od temeljne važnosti za sve europske građane.

Sadašnja Europska komisija najavila je da namjerava pratiti vladavinu prava u svim državama članicama EU-a. U travnju 2019. Europski parlament izglasao je direktivu kojom se primanje sredstava EU-a povezuje s vladavinom prava. Prošlo je 14 mjeseci čekanja na odluku Vijeća Europske unije u vezi s tom direktivom.

U našoj građanskoj inicijativi predlaže se utvrđivanje jasnih kriterija i mjerila povezanih s vladavinom prava za točno izvješćivanje o rezultatima; te uvesti mogućnost uvođenja moratorija (privremena obustava) na isplatu sredstava iz europskih fondova zemljama koje krše te kriterije dok se nepravilnosti ne uklone.

Sve europske građane otplatit će znatno povećanje bespovratnih sredstava i beskamatnih zajmova predviđenih u sljedećem sedmogodišnjem proračunu Europske unije te planirani zajam od 750 milijardi eura za njihovo pokrivanje. Time se dodatno povećava hitna potreba za strožim mjerama za borbu protiv prijevara i odgovarajućim mehanizmom za osiguravanje vladavine prava u svim državama članicama.

Naša europska građanska inicijativa iskreno zahvaljuje svima koji su nam došli u kontakt i dosad su nam pomogli. Preusmjerili smo sve građane koji su htjeli prijaviti konkretne slučajeve korupcije nadležnim tijelima. Pozdravljamo sve građanske aktivnosti, savjete i spremnost na pomoć u vezi s inicijativom.