Uvođenje pojma sudskog presedana u svim državama članicama EU-a

Čak i ako se čini čudnim za mnoge građane, u većini država članica EU-a ne postoji pojam sudskog presedana. Stoga sudovi ni na koji način nisu vezani sudskim presedanima, u praksi postoje brojni primjeri u kojima različiti sudovi različito ocjenjuju potpuno isti predmet (na primjer, klauzule o zlouporabi u ugovorima) s istim tuženikom, čak i s istim odvjetnicima.

Naša se nevladina organizacija bori za demokraciju i ljudska prava te ima nekoliko tužbi protiv rumunjske države. Proveli smo mnogo sati proučavajući sudsku praksu, a ne nekoliko puta se dogodilo da smo primili odluku koja se u potpunosti ne slaže s drugom odlukom na koju smo se pozvali.

Tim se činjeničnim stanjem očito krši članak 20. (Jednakost pred zakonom) i članak 47. (Pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje) Povelje EU-a o temeljnim pravima. Ako različiti sudovi različito tumače isto pravo, ne samo da pravo nije isto za sve, nego ni postupak nije pravedan.

Kako bi zahtijevao ujednačenu primjenu prava, građanskopravni sustavi nude određene mehanizme koji nisu dostupni stranci, ali ih ne može pokrenuti. Štoviše, stranke ne mogu imati koristi od takvog mehanizma jer on ima učinak samo u budućnosti.

Naš je cilj pokrenuti europsku građansku inicijativu kako bismo pokušali potaknuti Komisiju da izda direktivu kojom će se pojam sudskog presedana učinkovito provoditi.

Svjesni smo da su pravni sustavi i tradicije u državama članicama EU-a različiti, zbog čega ne tražimo primjenu određenog oblika.

No ono što tražimo da stranka u sporu ima konkretan način za pokretanje sudskog postupka i da postoje određene posljedice ako sudac odluči zanemariti sudski presedan (preporuke nisu dovoljne, zanemaruju se mnogo puta i kada je to najvažnije).

Znamo da će nam biti teško poduprijeti naše djelovanje i da ne postoji politička volja, ali smo odlučni započeti s tim nastojanjima. Naime, sve počinje sa snom, ne čini li to?

Ako se želite uključiti, obratite mi se.