Revitalizacija europske građanske inicijative – poboljšanje praćenja uspješnih inicijativa

S obzirom na to da nova uredba o europskoj građanskoj inicijativi stupa na snagu 1. siječnja 2020., od ključne je važnosti da europske i nacionalne institucije učine sve što je u njihovoj moći kako bi ponovno pokretanje tog instrumenta sudjelovanja EU-a bilo uspješno. U nedavno objavljenom dokumentu „šest ideja za pomlađivanje europske demokracije” moji kolege i ja zalagao sam se za veće sudjelovanje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u europskoj građanskoj inicijativi, posebno u praćenju uspješnih inicijativa. Cijeli članak pronađite ovdje.

Trenutačno praćenje uspješnih inicijativa prvenstveno obuhvaća dva događanja: Komisija poziva organizatore na privatni sastanak kako bi razmijenili informacije o inicijativi i njezinim ciljevima, a Europski parlament organizira javno saslušanje koje organizatorima omogućuje da javno predstave svoju inicijativu i da se uključe u raspravu s tvorcima politika EU-a.

Novom se uredbom razdoblje u kojem Komisija može ispitati građanske inicijative koje su uspješne u prikupljanju potrebnih potpisa produljuje s trenutačnih tri na šest mjeseci. Time se znatno povećavaju mogućnosti za savjetovanje, raspravu i podizanje svijesti prije nego što Komisija da „konačnu riječ” o tome je li odgovor na zahtjeve građana.

Iako to dulje razdoblje ispitivanja može dovesti do toga da se organizatori inicijativa i navijači osjećaju više čuju i ozbiljno shvaćaju u svojoj inicijativi, što je preduvjet za uspješan instrument sudjelovanja, veliko je pitanje je li iskorištena ta prilika. To je zajednička odgovornost svih uključenih institucija EU-a i nacionalnih institucija.

Europska komisija može pravilno iskoristiti šestomjesečno razdoblje ispitivanja provođenjem ciljanih i javnih savjetovanja o predmetu inicijative. Osim toga, mogao bi olakšati organizaciju panela nasumično odabranih građana EU-a radi preispitivanja ciljeva inicijativa i davanja preporuke Komisiji o tome kako poduzeti daljnje mjere. To Komisiji omogućuje da sazna podržava li više različitih dijelova društva ciljeve koji se žele postići inicijativom.

Uloga Europskog parlamenta u praćenju jednako je važna. Osim javnog saslušanja, Parlament je nedavno izmijenio Poslovnik kako bi osigurao da se o budućim uspješnim inicijativama raspravlja na plenarnoj sjednici. To je vrlo dobrodošao korak, ali bilo bi važno da se svaka takva rasprava zaključi rezolucijom na plenarnoj sjednici. To građanima omogućuje da točno saznaju gdje se njihovi izabrani predstavnici nalaze u predmetu inicijative te može pomoći u donošenju odluke Komisije.

Naposljetku, trebamo vidjeti i snažniji angažman država članica. Osim Europskog parlamenta, bilo bi vrlo korisno da nacionalni parlamenti raspravljaju i glasuju o uspješnim inicijativama i u svojim domovima. Ne samo da bi to pomoglo u poticanju prekogranične rasprave o inicijativi, već bi i stvorilo pritisak na vlade država članica, zastupljene u drugom zakonodavcu EU-a, Vijeću, da preuzmu odgovornost kako bi se osiguralo da uspješne inicijative dobiju razinu političkog razmatranja koju zaslužuju.