Europska građanska inicijativa – komunikacijske prepreke?

Nedavno je postignut politički dogovor o novim pravilima za europsku građansku inicijativu. Promjene, koje se temelje na iskustvu inicijativa pokrenutih od njihova uvođenja i na povratnim informacijama njihovih inicijatora i promotora, uključuju nekoliko dobrodošlih poboljšanja i određena ograničenja. U ovoj ću se objavi baviti mogućnostima i ograničenjima komunikacije o inicijativi za prikupljanje potpisa.

Kako bi inicijativa bila uspješna, potrebna je široka promidžba: svaki mjesec izgubljeno je 8 % više potpisa za svaki preostali dan.

Sustav za prikupljanje potpisa dosad je moralo ovjeriti tijelo za informacijsku sigurnost zemlje u kojoj je sustav smješten. U mnogim slučajevima uspostava i revizija sustava mogli su započeti tek nakon što je Europska komisija registrirala inicijativu.

S obzirom na to da je revizija ovjeravanja trajala do mjesec dana, to je dovelo do izgubljenog vremena za prikupljanje potpisa i pronalaženje organizacija i tiska kako bi ih se objavilo jer je taj postupak mogao započeti tek nakon što je sustav za prikupljanje potpisa bio dostupan.  

U skladu s novim pravilima razdoblje prikupljanja ne počinje automatski u trenutku registracije, ali se može odgoditi za šest mjeseci, čime se omogućuje vrijeme za pripremu.

U skladu s prijašnjim pravilima sedam osoba trebalo je službeno pokrenuti inicijativu. Postalo je očito da su sve uspješne inicijative podržale organizacije, a neke su čak imale potporu nekoliko vlada.

Bilo je glasina da bi se to moglo smatrati omogućavanjem organizacijama da budu među inicijatorima. Time se postavlja pitanje je li cilj inicijative omogućiti građanima da proaktivno sudjeluju u demokratskom procesu ili postojećim organizacijama daje još jedan kanal za lobiranje europskih zakonodavaca. Neke su nevladine organizacije zapravo žale što su sponzorirale uspješne inicijative.

Naposljetku, novim pravilima za europske građanske inicijative organizatorima se omogućuje samo osnivanje pravne osobe isključivo u svrhu upravljanja inicijativom. Time se ne uzima u obzir uloga nevladinih organizacija, već se zadržava uloga pojedinačnih građana.

Na koju potporu organizatori mogu računati pri objavljivanju svoje inicijative? Europske institucije smatraju se obveznima da su neutralne, čak i ako su ciljevi inicijative proeuropski.

Međutim, Komisija financira Forum europske građanske inicijative. Forumom upravlja nekoliko organizacija i pomaže u obliku savjeta i metoda, među ostalim u vezi s kampanjama.

Europski gospodarski i socijalni odbor također ima tim za podršku i organizira godišnji „dana europske građanske inicijative”. Međutim, te organizacije ostaju unutar „bjehila europske građanske inicijative” te njihova pomoć kao takva nije važna za dopiranje do šire javnosti.

Međutim, njihova bi pomoć u razmjeni iskustava mogla biti korisna. Zanimljiv aspekt novih pravila jest obveza država članica da uspostave kontaktne točke za pružanje besplatnih informacija i pomoći skupinama organizatora.

Smatram da je u interesu cijele Europe da se platforme stvore kako bi se doprlo do široke publike europskih građana radi promicanja tekućih inicijativa, a da pritom ostanu neutralne u pogledu njihova sadržaja.