Europska građanska inicijativa otvara sporna politička pitanja u Bruxellesu: to je prilika za demokratsku politiku

Europska građanska inicijativa otvara sporna politička pitanja u Bruxellesu: to je prilika za demokratsku politiku.

Europska građanska inicijativa (EGI) na snazi je više od osam godina, no još uvijek se čini da taj alat još nije pokazao svoj puni potencijal. Razlog tomu je činjenica da pozornost i evaluacija EGI-ja obično nisu usmjereni na ključni aspekt: za razliku od onoga što se često naglašava, europska građanska inicijativa nije alat za uvođenje novih pitanja u ciklus oblikovanja politika, već prilika da rasprave o politikama postanu raznolikije i kontroverznije. Ako se EGI ocjenjuje iz te perspektive, nemoguće je podcijeniti učinke koje je već imala u otvaranju prilika za sudjelovanje u oblikovanju politika EU-a. S tog gledišta, u presudi o njezinim učincima na kreiranje politika EU-a mora se naglasiti da je europska građanska inicijativa stvorila priliku za lokalne izborne jedinice i kontroverznija pitanja da dođu do europskih rasprava.

Nakon što su neka početna tumačenja ukazala na europsku građansku inicijativu kao prvi primjer transnacionalne izravne demokracije, čini se da je konsenzus ukazao na činjenicu da je riječ o sredstvu za određivanje programa kojim se milijunu europskih građana omogućuje da od Europske komisije zatraže da Parlamentu i Vijeću predloži novo zakonodavstvo. To odražava činjenicu da građani nemaju izravnu posljednju riječ o rezultatu postupka donošenja odluka koji su pokrenuli – zapravo čak i prvi jer inicijativa završava nakon što je Komisija primi, a promotori ne mogu je povući ako se ne slažu s prijedlogom Komisije – te je stoga njihov doprinos poziv institucijama da djeluju.

Zbog toga je većina autora istaknula nedostatke alata: troškovi njegove mobilizacije, uključujući pravne provjere podobnosti i odgovornosti za zaštitu podataka, čak i prije početka transnacionalne kampanje u sedam zemalja, ne ispunjavaju potencijalne koristi jer se ne jamči da je od 98 planiranih registracija, čak i ako su uspješne, samo pet inicijativa ispunilo prag od milijun potpisa – prijedlog će podnijeti Komisija. Nijedan od pokretača uspješnih europskih građanskih inicijativa na koje je Komisija dosad odgovorila nije izrazio zadovoljstvo rezultatom svojeg prijedloga, potvrđujući ograničenja EGI-ja iz perspektive izravne demokracije.

Međutim, ti računi, iako su točni, ne prikazuju potpunu priču. Pravi je problem zašto građani i organizacije civilnog društva i dalje upotrebljavaju, a institucije EU-a i dalje reformiraju instrument koji je toliko očito neprikladan svojoj svrsi. Odgovor mora biti negdje drugdje. Unatoč svojim institucionalnim ograničenjima, europska građanska inicijativa i dalje je moćan alat u skupu alata za kampanju. Prvo, od savjetovanja s građanima do savjetodavnih panela, institucije EU-a uložile su određeni politički kapital u otvaranje prilika za sudjelovanje u donošenju politika izvan „briselskog balona”, a europska građanska inicijativa dio je te strategije. U tom smislu kampanja za Bruxelles na toj platformi donosi veći institucijski i politički utjecaj od one koja se oslanja na veći broj potpisa na internetskim platformama. Kao drugo, zbog sve veće politizacije EU-a sposobnost dopiranja do različitih lokalnih izbornih jedinica i njihova mobilizacije u vezi s pitanjima EU-a postala je rijetka i vrijedna sposobnost. Dužnosnici Komisije i zastupnici u Europskom parlamentu godinama su bili nepovjereni aktivisti civilnog društva koji tvrde da govore u ime određenih uzroka, tvrdeći da je većina aktivista sa sjedištem u Bruxellesu u jednakoj mjeri unutarnja u EU-u kao i sami. Organizacije civilnog društva sada raspolažu priznatim alatom kojim se može dokazati da ne predstavlja samo jedan od uzroka, već i da se može pozvati na mjeru društvene reprezentativnosti u transnacionalnoj europskoj javnoj sferi.

Riječ je o dvostrukoj lozini jer se može upotrijebiti i za osporavanje stupnja zastupljenosti organizacija koje ne mogu organizirati takve kampanje ili jednostavno žele podržati strateški i politički učinkovitije načine rada. U svakom slučaju, korištenje europske građanske inicijative od strane lokalnih organizacija i skupina koje djeluju kao vanjski korisnici u Bruxellesu za osporavanje organizacija u briselskom balonu. Zajedno s Álvarom Oleartom tvrdili smo da je taj proces bio u tijeku u slučajevima kao što su europska građanska inicijativa protiv pobačaja „Jedan od nas” i neslužbeni zbirka potpisa „Zaustavimo TTIP” u kojoj su osnovani aktivisti za vjersku i trgovinsku politiku u Bruxellesu gdje je gotovo većina meta kampanja kao i same institucije EU-a. Neke od mreža koje se razvijaju oko europske građanske inicijative tada se uspostavljaju, čime se doprinosi raznovrsnijem okruženju za raspravu.

Slika 1. Insider – vanjski izazov oko pet kampanja: Jedan od nas, kanal za vodu, Zaustavimo TTIP, medijski pluralizam i put prema Europi

Europska građanska inicijativa također pridonosi približavanju rasprava o politikama onima koje se odvijaju u javnoj sferi EU-a. Jedna je od posljedica da se polarizirajuća pitanja koja se javljaju u nacionalnim javnim raspravama europeizirati pitanjima kao što su zabrana prostitucije, legalizirani lijekovi ili pobačaj koji je već spomenut u okviru europske građanske inicijative. Iako su spomenuti institucionalni nedostaci europske građanske inicijative dosad spriječili da se predmet tih inicijativa pretvori u opsežne rasprave o politikama, time se doprinosi približavanju politika EU-a raspravama koje su u većoj mjeri politizirane. To samo po sebi nije dobro ili loše, ali može pridonijeti većoj izvedivosti transnacionalnih veza i kampanja nego prije.

Europska građanska inicijativa pridonosi približavanju rasprava o politikama EU-a lokalnim javnim sferama pružanjem mogućnosti za skupine koje institucijama EU-a mogu skrenuti pozornost na politizirana pitanja u različitim državama članicama. To se dosad nije pretvorilo u novo oblikovanje politika; a taj oblik politizacije ne koristi nužno EU-u. Ona može pridonijeti delegitimizaciji ako sustavno odbija razdorne iako uspješne europske građanske inicijative.

Politizacija pitanja EU-a nije uzrokovana EGI-jem niti će se promijeniti bilo kakvim institucijskim reformama. Međutim, EU će možda htjeti osigurati da se taj instrument uzme u obzir onima koji možda žele podržati prijedloge politika s mogućnošću da ih se sasluša u institucijskim forumima s pomoću mjere potpore u javnoj sferi u obliku milijun potpisa. U raspravama o reformama institucije EU-a odlučile su da promotorima neće dati veće pravo glasa u pogledu rezultata, koji bi mogao biti pravno otežan ili nemoguć, ali možda će htjeti razmotriti alternativu: smanjenje troškova neuspjeha.