Zabrana praksi konverzije u Europskoj uniji

Zabrana praksi konverzije (puni naziv: „Zabrana praksi konverzije u Europskoj uniji”) trinaesta je europska građanska inicijativa koja je uspješno prikupila više od milijun valjanih potpisa. Inicijativa je registrirana 24. siječnja 2024., a 17. svibnja 2024. službeno je započelo prikupljanje potpisa povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije.

Prakse konverzije su intervencije čija je svrha promjena, represija ili potiskivanje seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja LGTBQ+ osoba. U okviru inicijative organizatori su pozvali Europsku komisiju da predloži obvezujuću pravnu zabranu praksi konverzije usmjerenih na građane LGBTQ+ zajednice u Europskoj uniji. Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda kvalificirao je 2020. prakse konverzije kao oblik mučenja, a sve veći broj europskih zemalja otad je uveo pravne zabrane. Osam država članica EU-a te je prakse zabranilo i prije nego što je inicijativa ostvarila svoj cilj.

Po završetku uspješne kampanje prikupljanja potpisa i postupka provjere inicijativa je službeno podnesena Europskoj komisiji 17. studenog 2025., zajedno s potvrdama o valjanosti 1 128 063 potpisa. Organizatori su se u okviru postupka odgovora na inicijativu 12. prosinca 2025. susreli s Hadjom Lahbib, povjerenicom za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost, a svoj prijedlog iznijeli su 2. ožujka 2026. na javnom saslušanju u Europskom parlamentu

Europska komisija iznijela je 13. svibnja 2026. svoj službeni odgovor u obliku komunikacije (vidjeti priopćenje za medije). Povjerenica Lahbib sastala se istog dana s organizatorima istog dana i dala izjavu za javnost (vidjeti videozapis).

 Komisija je u svojoj procjeni ispitala dostupne pravne mogućnosti i obvezala se donijeti preporuku Komisije kojom se države članice pozivaju da zabrane prakse konverzije. Komisija je i ponovno potvrdila da bi svaki član LGBTIQ+ zajednice trebao moći biti ono što jest i ponosno živjeti svoj život, bez nasilja, diskriminacije i straha.

Inicijativa „Zabrana praksi konverzije” pokazala je da odlučna skupina lokalnih organizatora može uspješno mobilizirati građane iz cijele Europe, uključiti važna pitanja u program EU-a i smisleno doprinijeti oblikovanju politika EU-a.

Borba za ono u što vjerujete

Kampanja je uspjela zahvaljujući odlučnosti organizatora.

Stvaranje osjećaja zajedništva

Znatno je doprinijela izgradnja snažnih partnerstava.

Iskorištavanje potencijala društvenih mreža 

Snažna prisutnost na internetu imala je ključnu ulogu u kampanji.
 

Priprema

Ideju za inicijativu „Zabrana praksi konverzije” imao je glavni organizator Mattéo Garguilo, dok je još bio srednjoškolac, tri do četiri godine prije pokretanja inicijative. Oko 2020. pitanje praksi konverzije privuklo je veliku pozornost javnosti u Francuskoj, odakle Mattéo potječe. Prakse konverzije (poznate i kao konverzijske terapije) su intervencije čija je svrha promjena, represija ili potiskivanje seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja LGTBQI+ osoba. Mattéo je bio iznenađen činjenicom da su te prakse i dalje zakonite u mnogim europskim zemljama, pri čemu je samo osam od 27 zemalja EU-a uvelo pravnu zabranu.

Istodobno je razvio snažan interes za participativnu demokraciju i angažman građana, uključujući instrumente kao što je zajednička inicijativa za referendum u Francuskoj. Kao pravi alat za dovođenje tog pitanja na europsku razinu prepoznao je europsku građansku inicijativu.

Kako bi pokrenuo inicijativu, Mattéo je kao 21-godišnji student Instituta za političke studije u Lyonu zajedno s dvoje prijatelja osnovao Europsku udrugu protiv praksi konverzije (ACT).

Kako bi osigurali potporu za kampanju, Mattéo i drugi supredsjednici udruge obratili su se LGBTQI+ zajednici i organizacijama za ljudska prava u cijeloj Europi. Poslali su više od 500 e-poruka organizacijama u potrazi za partnerima u vođenju kampanje. Isprva im je kao novoosnovanoj organizaciji bilo teško osigurati potporu većih organizacija. Ustrajnim naporima ipak su uspjeli okupiti 12 udruga za zaštitu prava LGBTQI+ osoba iz 12 različitih država članica EU-a kako bi zajedno pokrenuli inicijativu.

Prikupljanje sredstava i resursi

Organizatori nisu primili nikakvu financijsku potporu za inicijativu. Iako su razmatrali traženje donacija, odlučili su da neće pokrenuti kampanju prikupljanja sredstava. Kao mali tim s ograničenim vremenom i kapacitetom zaključili su da bi administrativni rad (kao što su prikupljanje dokumentacije, stupanje u kontakt s potencijalnim donatorima i upravljanje zahtjevima za financiranje) istrošio njihove dragocjene resurse te bi se tako udaljili od svojeg glavnog cilja.

Organizatori su se umjesto toga odlučili usredotočiti na mobilizaciju podrške i prikupljanje potpisa, dajući prednost samoj kampanji pred prikupljanjem sredstava.

Strategija kampanje 

Kampanja inicijative „Zabrana praksi konverzije” tijekom razdoblja prikupljanja potpisa doživjela je neočekivan preokret. Iako je prikupljanje potpisa započelo u svibnju 2024., do travnja 2025. prikupljeno ih je samo oko 234 000. Organizatori su u mjesec dana morali prikupiti više od 770 000 potpisa kako bi dosegnuli potreban prag.

„Najteže je bilo održavati ljude aktivnima. S tim smo se stvarno namučili. Mnoge nevladine organizacije povukle su podršku kampanji kada su potpisi prestali pristizati. Teško je održavati kampanju godinu dana.” – Mattéo Garguilo

Organizatori su bili svjesni da će biti teže pridobiti potporu građana jer je pitanje praksi konverzije i dalje relativno slabo poznato u usporedbi s drugim kampanjama za temeljna prava, kao što je pravo na pobačaj. To je bilo osobito izraženo u zemljama u kojima su prava LGBTQI+ osoba i dalje slabije zaštićena, što je dodatno otežavalo pridobivanje podrške partnerskih organizacija i pozornosti javnosti.

Osim toga, kampanja se u potpunosti oslanjala na tim studenata volontera. Za njih je vođenje europske građanske inicijative bilo oblik aktivizma kojim su se bavili uz studij. Društvene mreže, osobito Instagram, preuzele su glavnu ulogu u povezivanju s ljudima i mobilizaciji podrške kampanji.

Organizatori su deset dana prije kraja razdoblja prikupljanja potpisa uložili posljednji napor koji je promijenio tijek kampanje. Obratili su se što većem broju influencera, umjetnika i političara te od njih zatražili da javno podrže inicijativu i potaknu svoje sljedbenike da je potpišu.

Jedna od prvih javnih osoba koja se odazvala bila je belgijska pjevačica Angèle, koja je pozvala pratitelje na Instagramu da podrže inicijativu. Njezina je poruka bila jednostavna i upečatljiva: obećala je će za svaki potpis poljubiti svog poznatog psa.

Nakon podrške Angèle i francuske pjevačice Hoshi, kampanji su se pridružili i brojni drugi umjetnici. Inicijativa je u samo nekoliko dana prikupila oko 500 000 dodatnih potpisa.

Val podrške proširio se i na političke krugove. Zahvaljujući kontaktima jedne feminističke organizacije, francuska ljevičarska stranka bila je prva koja je podržala inicijativu, a nakon nje pridružile su se i socijalistička stranka i Zeleni. Posljednjeg dana kampanje francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je podržao inicijativu objavom na društvenim mrežama. Tridesetak minuta poslije slovenski premijer Robert Golob također je javno potaknuo građane da daju svoj potpis.

Organizatori su se za podršku obratili i timu koji je vodio uspješnu europsku građansku inicijativu „My Voice, My Choice”. Slovenski organizatori te inicijative pristali su pomoći tako što su aktivirali mrežu koju su izgradili za potrebe vlastite kampanje, kojom su prije toga bili prikupili gotovo 1,2 milijuna potpisa.

Ta suradnja bila je od neprocjenjive važnosti. Kampanji je omogućila da se poveže s organizacijama civilnog društva u Njemačkoj, dok je u Hrvatskoj nacionalni prag dosegnut u samo jednom danu.

„Nakon što smo ostvarili uspjeh u jednoj zemlji, usmjerili smo se na drugu i potaknuli potpisnike da dopru do različitih ljudi, od LGBT influencera i pjevača do žena, koje općenito u velikoj mjeri podržavaju prava LGBT osoba.” – Mattéo Garguilo

Organizatori su također bili svjesni hitnosti situacije. Kako se broj potpisa približavao milijunu, sve se više ljudi htjelo uključiti u kampanju. Ta svijest o potrebi za hitnim djelovanjem, zajedno sa sve većom javnom pozornošću posvećenom pravima LGBTQI+ osoba, stvorila je zamah potreban za uspjeh.

Francuska je postala glavno uporište podrške kampanji. Više od polovine svih potpisa prikupljeno je upravo ondje, velikim dijelom zahvaljujući Instagram računu @lecoindeslgbt, koji je imao važnu ulogu u širenju poruke inicijative. Taj je račun dobio podršku francuskog feminističkog kolektiva NousToutes, koji je također pridonio mobilizaciji podrške i uspostavljanju kontakta s političarima.

„Puno su nam pomogle, pa smo se snažno angažirali u Francuskoj i ostvarili kontakte u političkim krugovima.” – Mattéo Garguilo

Ta strategija pokazala se uspješnom. Oko 16 sati na dan prije završetka razdoblja prikupljanja potpisa inicijativa je premašila prag od milijun potpisa. Do službenog kraja kampanja je prikupila više od 1,2 milijuna potpisa.

Razdoblje prikupljanja potpisa za inicijativu „Zabrana praksi konverzije” službeno je započelo 17. svibnja 2024., na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a završilo godinu dana poslije, na isti datum.

Većina potpisa prikupljena je u posljednjem tjednu kampanje, što pokazuje koliko se brzo može stvoriti zamah u završnim fazama europske građanske inicijative.

Nakon završetka razdoblja prikupljanja inicijativa je 16. lipnja 2025. službeno podnesena državama članicama na provjeru. Postupkom provjere potvrđena je valjanost 1 128 063 izjave o potpori.

Broj prikupljenih izjava o potpori za inicijativu „Zabrana praksi konverzije” po državama članicama

Napomena: Inicijativa „Zabrana praksi konverzije u Europskoj uniji” potrebne pragove dosegnula je u deset država članica Izvor: Internetske stranice europske građanske inicijative, 2026. Cijela tablica s izjavama o potpori dostupna je na posebnim internetskim stranicama europske građanske inicijative.

Organizatori su se tijekom cijele kampanje usredotočili na zemlje koje obično dosežu nacionalni prag, kao što su Francuska i Španjolska, ali su posebnu pozornost posvetili i manjim državama članicama u kojima je postojala posebno snažna javna podrška zabrani praksi konverzije, uključujući Sloveniju i Irsku.

Iako je dosegnut prag od milijun potpisa, organizatori su nastavili s kampanjom. Cilj im je bio ostvariti dostatnu sigurnosnu marginu kako bi se nadoknadili potpisi koji bi tijekom postupka provjere mogli biti proglašeni nevažećima. Do kraja kampanje prikupljeno je više od 1,2 milijuna izjava o potpori kako bi se osiguralo da nakon provjere ostane više od milijun valjanih potpisa.

Organizatori su se nakon službenog podnošenja inicijative 12. prosinca 2025. sastali s povjerenicom za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost Hadjom Lahbib.

Javno saslušanje u Europskom parlamentu

Inicijativa je predstavljena na javnom saslušanju u Europskom parlamentu 2. ožujka 2026. Saslušanje je organizirao Odbor LIBE uz sudjelovanje Odbora za predstavke (PETI) i Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena (FEMM). Na saslušanju u Parlamentu organizatori su rekli da su itekako svjesni toga koliko je teško predložiti nove propise te su kao mjeru koja bi mogla brzo proizvesti učinke naveli mogućnost izdavanja preporuke Komisije.

O toj se temi nastavilo raspravljati u Europskom parlamentu. Europski parlament raspravu o toj inicijativi održao je na plenarnoj sjednici 25. ožujka 2026. (snimku možete pogledati ovdje). Otprilike mjesec dana poslije, 29. travnja 2026., Odbor LIBE usvojio je godišnje izvješće o stanju temeljnih prava u EU-u tijekom 2024. i 2025. U tom izvješću Odbor je uzeo u obzir rezultate inicijative navodeći u točki 57. da „nepostojanje postupaka pravnog priznavanja roda predstavlja kršenje temeljnih prava; osuđuje prakse konverzije, kao što su prakse čija je svrha promjena, represija ili potiskivanje seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja, kao kršenja temeljnih prava te poziva Komisiju da ih suzbije konkretnim mjerama; nadalje u tom pogledu apelira na Komisiju da iznese prijedlog pravnog akta o zabrani praksi konverzije na razini EU-a u svim državama članicama, kao odgovor na europsku građansku inicijativu ‚Zabrana praksi konverzije u Europskoj uniji’;”

Službeni odgovor Europske komisije

Europska komisija već je uzela u obzir i spomenula inicijativu „Zabrana praksi konverzije” u Strategiji o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba za razdoblje 2026. – 2030., koja je donesena 8. listopada 2025. Komisija je najavila i da će promicati i strukturirani dijalog o toj temi, posebno putem stručne skupine za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba u okviru Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost. Na temelju rezultata studije Komisija će poduzeti odgovarajuće mjere za borbu protiv prakse konverzije, a pritom će u prvom planu biti pružanje potpore državama članicama koje imaju glavnu ulogu u tom području. […] Komisija će oblikovati svoj pristup u borbi protiv konverzijske prakse uzimajući u obzir nedavnu europsku građansku inicijativu ‚Zabrana praksi konverzije u Europskoj uniji’.”

Nakon toga Europska komisija iznijela je 13. svibnja 2026. službeni odgovor u obliku komunikacije (vidjeti priopćenje za medije). 

Inicijativom se Komisija poziva da predloži obvezujući zakonodavni akt kojim se zabranjuju prakse konverzije u cijeloj Europskoj uniji. Međutim, Komisija je u svojoj procjeni zaključila da bi takav akt prvo zahtijevao uspostavu nove pravne osnove jednoglasnom odlukom Vijeća o proširenju popisa kaznenih djela u EU-u, nakon čega bi uslijedilo donošenje direktive na temelju te pravne osnove. Komisija je bila mišljenja da pokretanje takvog postupka ne bi bilo najučinkovitiji način borbe protiv praksi konverzije.

Komisija je stoga najavila da će 2027. donijeti preporuku kojom bi se države članice potaknulo da zabrane prakse konverzije. Preporuka će se temeljiti na dokazano uspješnim primjerima iz država članica koje su već uvele pravne zabrane i na postupku sveobuhvatnog savjetovanja, među ostalim u okviru Stručne skupine za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba i novog Foruma o politikama za LGBTIQ+ osobe. Također će se nadovezati na dubinsku studiju o praksama konverzije koja je u tijeku, a rezultati se očekuju početkom 2027.

Povjerenica Lahbib sastala se s organizatorima inicijative na dan donošenja odgovora Komisije, 13. svibnja 2026., kako bi im objasnila njegov sadržaj. Nakon sastanka povjerenica Lahbib dala je izjavu za medije u kojoj je rekla: 

„Svakoj LGBTIQ+ osobi koja je pretrpjela takve prakse: s vama nikada nije bilo nešto pogrešno. Nije vas trebalo popravljati. Savršeni ste upravo takvi kakvi jeste. I Europska unija stoji uz vas.”

Zakonodavni učinak i daljnji koraci

Mišljenje organizatora o odgovoru Komisije bilo je podijeljeno. Iako su pozdravili Komisijinu jasnu osudu praksi konverzije i njezinu predanost poticanju država članica da ih zabrane, izrazili su žaljenje zbog toga što je Komisija odlučila da neće predložiti obvezujući zakonodavni akt na razini EU-a.

Organizatori i njihova mreža ipak su se obvezali da će se nastaviti zalagati za to pitanje i s njime povezane teme, među ostalim podupiranjem drugih europskih građanskih inicijativa koje i dalje prikupljaju potpise.

Oslanjanjte se na svoje mreže

Organizacija ACT, koja stoji iza inicijative, sastojala se od samo dva glavna organizatora. Međutim, široka mreža koju su izgradili u cijeloj Europi bila je jedna od najvećih prednosti kampanje. Bliskom suradnjom s organizacijama civilnog društva, volonterima, influencerima i partnerskim inicijativama kampanja je postigla mnogo više od onoga što je takav mali tim mogao postići sam.

Iskoristite potencijal društvenih mreža

Stvaranje zamaha bilo je ključno za uspjeh kampanje. Organizatori preporučuju stvaranje osjećaja hitnosti, posebno u završnim fazama kampanje, i suradnju s influencerima i kreatorima sadržaja u različitim zemljama. Kada kampanja stekne vidljivost i angažman na društvenim mrežama, one mogu znatno povećati njezin doseg i privući nove potpisnike.

Prilagodite strategiju kampanje pojedinim državama

Umjesto da kampanju vode istodobno u svim zemljama, organizatori su se najprije usredotočili na one u kojima je postojala najveća vjerojatnost dosezanja nacionalnog praga. Nakon što je kampanja ondje napredovala, organizatori su se okrenuli drugim zemljama i pozvali potpisnike da se obrate lokalnim influencerima, umjetnicima, poznatim ličnostima i organizacijama za pomoć u širenju poruke. 

Budite spremni na izazove i ne odustajte

Za uspjeh je neophodan predan tim koji vjeruje u cilj inicijative. Kampanja europske građanske inicijative zahtijeva odlučnost i ustrajnost jer tijek prikupljanja potpisa može biti nepredvidiv, a zamah može doći u bilo kojem trenutku.

Dodatne informacije o inicijativi „Zabrana praksi konverzije” dostupne su na posebnoj stranici na internetskim stranicama europske građanske inicijative i na stranici inicijative na Instagramu.