Minority SafePack – milijun potpisa za raznolikost u Europi

U okviru inicijative „Minority SafePack – milijun potpisa za raznolikost u Europi” iznesen je zahtjev da se poboljša zaštita pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te ojača kulturna i jezična raznolikosti u Uniji. U za to predviđenom jednogodišnjem razdoblju ta je inicijativa uspjela prikupiti 1 123 422 potvrđene izjave o potpori, a minimalne pragove dosegnula je u 11 država članica.  

Inicijativa je registrirana 3. travnja 2017. te je tada započelo jednogodišnje razdoblje prikupljanja potpisa. Komisija je registrirala inicijativu nakon što je Opći sud u veljači 2017. poništio prvu odluku o odbijanju registracije iz rujna 2013.   

Inicijativom se od Komisije zahtijevalo da podnese prijedloge 11 pravnih akata radi poboljšanja zaštite pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te jačanja kulturne i jezične raznolikosti u Uniji. U njezinu su središtu bili regionalni i manjinski jezici, obrazovanje i kultura, regionalne politike, participacija, jednakost, audiovizualni i drugi medijski sadržaji i regionalne (državne) potpore. Od 11 predloženih akata, dva su bila izvan okvira u kojem je Komisija ovlaštena podnositi zakonodavne prijedloge. Zbog toga su se u inicijativi mogle prikupljati samo izjave o potpori za devet prijedloga u okviru nadležnosti Komisije. 

Europska komisija registrirala je sljedećih devet prijedloga: 

1. preporuka EU-a o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti
2. programi za financiranje malih jezičnih zajednica
3. uspostava centra za jezičnu raznolikost
4. uključivanje zaštite nacionalnih manjina i promicanja kulturne i jezične raznolikosti u ciljeve fondova EU-a za regionalni razvoj
5. istraživanje o dodanoj vrijednosti manjina za naša društva i Europu
6. usklađivanje jednakosti za manjine bez državljanstva, npr. Rome
7. jedinstveno europsko zakonodavstvo u području autorskog prava kako bi usluge i prijenosi bili dostupni na materinskom jeziku
8. sloboda pružanja usluga i primanja audiovizualnog sadržaja u regijama s manjinama
9. skupno izuzeće regionalne (državne) potpore kulturi, medijima i očuvanju baštine manjina. 

Za organizatore je europska građanska inicijativa bila važan instrument u borbi za prava manjina.

„To je jedini snažan instrument participativne demokracije u EU-u kojim se europskim građanima može dati veći prostor tako da njihov glas dopre i do europskih institucija.” – organizatori europske građanske inicijative Minority SafePack

Nakon što je završila faza prikupljanja, potpisi su provjereni i inicijativa je službeno dostavljena Europskoj komisiji 10. siječnja 2020. (vidjeti priopćenje za medije).  Komisija je 14. siječnja 2021. donijela Komunikaciju o inicijativi (vidjeti priopćenje za medije).

Predanost i ustrajnost 

Predanost cilju i čak kad stvari ne idu prema prvotnom planu.

Dobro osmišljena strategija kampanje prilagođena ciljnoj publici 

Aktivno vođenje kampanje na terenu u lokalnim zajednicama u raznim državama članicama te u institucijama i među političarima na nacionalnoj i europskoj razini. Obraćanje građanima na manjinskim jezicima. 

Tim i partnerstva

Pronalaženje snažnih i pouzdanih partnera za kampanju i izgradnja marljivog i predanog tima.  

Priprema

Građansku inicijativu „Minority SafePack” osmislila je skupina organizatora uz potporu Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN), Južnotirolske pučke stranke, Demokratskog saveza Mađara u Rumunjskoj i Mladih europskih nacionalnosti. Pripreme za pokretanje inicijative 2013. trajale su dvije godine.

U tom pripremnom razdoblju organizatori su pred sobom imali jasne ciljeve. Prije svega, željeli su izraditi niz zakonodavnih prijedloga s ciljem da se njihovi zahtjevi uvrste u praksu. Imajući to na umu, organizirali su sastanke, savjetovali se sa stručnjacima iz područja prava i prava manjina te tražili političku potporu na više razina. Pobrinuli su se i da se prijedlog inicijative temelji na Ugovorima EU-a i da tekst bude prilagođen u skladu s tim.

U pripremnoj fazi inicijative pojavili su se dodatni izazovi zbog njezina širokog opsega i ambicioznih ciljeva. Umjesto da se fokusira na jedno pitanje, inicijativom se htjelo obuhvatiti brojne probleme autohtonih manjina u raznim državama članicama i pronaći sveobuhvatna rješenja za njih. Cilj inicijative bio je mnogo opsežniji od pukog prikupljanja milijun potpisa. Visoko na listi prioriteta bili su pokretanje rasprave u europskoj javnosti i korištenje tog jednogodišnjeg razdoblja za stvaranje snažne i dugotrajne koalicije za prava manjina. Organizatori se nisu htjeli ograničiti na prikupljanje potpisa u sedam država članica, nego su htjeli predstaviti svoju inicijativu u što više europskih regija. 

Faza pripreme za inicijativu „Minority SafePack” bila je otežana zato što je Europska komisija odbila prvi zahtjev za registraciju jer su zahtjevi predloženi u inicijativi bili izvan okvira u kojem je Komisija ovlaštena podnositi zakonodavne prijedloge za EU. Ta je odluka Komisije osporena pred Sudom Europske unije. Službena registracija inicijative zbog toga je trajala nekoliko godina, a konačno je dovršena 2017.

Kampanju je koordinirala Federalna unija europskih nacionalnosti, krovna organizacija europskih manjina koja okuplja više od 100 organizacija iz 35 zemalja. Najvažniji koraci koje su organizatori poduzeli u pripremnoj fazi bili su razvoj jasne strategije, pronalaženje partnera i prikupljanje financijskih sredstava za vođenje europske kampanje.  

Prikupljanje sredstava i resursi

Organizatori inicijative „Minority SafePack” primili su potporu i sredstva u iznosu od 348 500,00 eura od Savezne unije europskih nacionalnosti (FUEN).

Izvori financiranja (EUR)

Napomena: Dodatne informacije o potpori i financiranju inicijative „Minority SafePack” dostupne su na posebnoj internetskoj stranici Komisije. Prijaviti se moraju samo iznosi veći od 500 eura po sponzoru.

Strategija kampanje i plan prikupljanja potpisa

Faza prikupljanja potpisa zu inicijativu „Minority SafePack” započela je u travnju 2017. Početak kampanje obilježen je u svibnju na svečanosti u dvorcu Bánffy u Rumunjskoj, na kojoj je sudjelovalo više od 400 pristalica iz svih dijelova Europe i više od 50 novinara (pogledajte videozapis otvorenja kampanje).

Nakon službenog početka kampanje nekoliko organizacija sudionica i partnera iz raznih država članica i regija krenulo je odmah planirati i organizirati svoja događanja za potporu inicijativi. Uz brošuru i druge promotivne materijale inicijative „Minority SafePack” izrađena je i strategija paneuropske kampanje te su pokrenute nove internetske stranice s lako razumljivim pričama iz cijele Europe. 

U fazi provedbe organizacije sudionice dogovorile su se da svaka preuzme neko zaduženje. Na primjer, Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj (RMDSZ) obećao je prikupiti 250 000 potpisa od potrebnih milijun. 

Kako bi doprli do svojih glavnih ciljnih skupina (nacionalnih manjina), organizatori su pokušali povezati svoje poruke iz kampanje s raznim problemima s kojima se manjine u Europi suočavaju. Bilo je bitno personalizirati poruke „zato što su životni uvjeti različitih manjina u Europi drukčiji i uglavnom ovise o državi članici u kojoj žive. Neke manjine imaju potpunu samostalnost odlučivanja o svim pitanjima koja ih se tiču, a neke nisu ni priznate. Pokušali smo prepoznati koji su najteži problemi tih zajednica i predložili smo im inicijativu ‚Minority SafePack’ kao moguće rješenje.” 

Organizatori su prepoznali još jednu bitnu ciljnu skupinu, a to su državljani onih država članica koje imaju snažne veze sa svojim državljanima u inozemstvu, kao što su Danska, Njemačka ili Mađarska. 

Temelji u provedbi strategije kampanje bili su prevođenje materijala i korištenje velikog broja jezika. Inicijativa „Minority SafePack” na kraju je prevedena na više od 30 jezika, a organizatori su kampanju odlučili voditi i na regionalnim jezicima koji nemaju status službenog jezika EU-a. To je bilo bitno zato što gotovo 50 milijuna građana EU-a govori regionalni ili manjinski jezik, a cilj je bio da se svaki građanin EU-a koji je pripadnik nacionalne manjine ili jezične skupine prepozna u glavnoj poruci inicijative, odnosno da shvati kako je inicijativa u najboljem interesu njegove zajednice i da se njome ulaže u buduće naraštaje. Stotine su poruka uspješno prilagođene različitim ciljnim skupinama: „Zamislite da ste jedan od 41 000 govornika ladinskog jezika u sjevernoj Italiji i da ste vidjeli objavu na ladinskom na društvenoj mreži!”

Za uspjeh inicijative bilo je nužno dobiti snažnu potporu i izvan manjinskih zajednica u Europi. Bilo je potrebno jasno istaknuti poruku kampanje: „Mi smo na pravoj strani. Nije nam namjera ništa oduzeti većinskim zajednicama!” – tako je to izrazio predsjednik RMDSZ-a Hunor Kelemen. Naprotiv, organizatori inicijative „Minority SafePack” poticali su sudjelovanje većinskih skupina zbog želje da stvore snažnu mrežu partnera za „koaliciju zbog koje će Europskoj komisiji biti nemoguće zaobići tu inicijativu”. 

Organizatori su tražili i dobili potporu političkih čelnika za provedbu te strategije na europskoj razini. Da bi to postigli, posjetili su brojne partnere, institucije i organizacije sudionice u više zemalja. Delegacija inicijative „Minority SafePack” sastala se i s Međuklubom Europskog parlamenta za manjine da bi razgovarali o kampanji. Organizatori su pozvali Međuklub da pomogne proširiti poruku o inicijativi u Europskom parlamentu te su zatražili od zastupnika da građane i medije u svojim državama članicama obavijeste o njoj i pomognu pronaći partnere koji bi pridonijeli njezinu uspjehu. Supredsjedatelj Nils Torvalds podržao je delegaciju, a nekoliko je zastupnika u Europskom parlamentu najavilo da će aktivno sudjelovati u kampanji. Za inicijativu „Minority SafePack” bilo je bitno dobiti potporu i od Vijeća Europe. Da bi to postigla, delegacija inicijative „Minority SafePack” bila je na jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu.

Doprinos organizacija sudionica, regionalnih partnera i zajednica inicijative bio je ključan za prikupljanje potrebnih milijun potpisa. Tim za kampanju aktivno je pružao potrebne informacije te je s članovima mreže dijelio najbolje primjere iz prakse i uspješne strategije. Članovi predsjedništva organizacije FUEN i članovi građanskog odbora uvijek su bili na raspolaganju za posjete državama članicama radi promicanja inicijative. Međutim, tijekom cijele faze prikupljanja potpisa bio je potreban angažman mreže lokalnih sudionika koji su dijelili osobne priče i poruke kako bi se lokalnim zajednicama pokazalo da je „Minority SafePack” „inicijativa koja može poboljšati svakodnevicu manjinskih zajednica i 50 milijuna građana EU-a koji su pripadnici manjinske ili jezične skupine”.

Stvorena je snažna koalicija partnera s organizacijama koje se bave tom temom i imaju prethodno iskustvo u vođenju kampanja. Ti su partneri bili ključni za prikupljanje potpisa, posebno u Litvi, Bugarskoj, Sloveniji i Španjolskoj. Organizatori su održavali motivaciju tako što su izvješćivali o važnim postignućima i osigurali neprekidnu komunikaciju među članovima mreže. Potpisi su se najvećim dijelom prikupljali u državama članicama s velikim manjinskim zajednicama i u zemljama u kojima se zaštita manjina smatra problematičnijom.

Tehnički uvjeti za prikupljanje potpisa postavljeni su u lipnju 2017. Na internetskim stranicama inicijative „Minority SafePack” bili su dostupni obrasci u papirnatom obliku i alat za potpisivanje na internetu. U rujnu 2017. organizatori inicijative prebacili su se na Komisijin internetski sustav za prikupljanje jer je on bolje odgovarao njihovim potrebama.

Uz to što su optimizirali internetski sustav za prikupljanje potpisa, uvelike su se oslanjali na prikupljanje potpisa na obrascu u papirnatom obliku. Primjerice, potpise su na taj način prikupljali volonteri koji su u svojim zajednicama išli od vrata do vrata, informirali ljude o kampanji i pomagali potpisnicima da ispune obrazac. Organizatori su naglasili: „Prema našem iskustvu, da bi se prikupili potpisi, treba krenuti u obilazak i razgovarati s ljudima.”

Prikupljanje potpisa u inicijativi „Minority SafePack” zaključeno je u travnju 2018. s 1 320 246 prikupljenih izjava o potpori. Te su izjave poslane nacionalnim tijelima odgovornima za provjeru izjava za svaku državu članicu. Nakon službenog postupka nacionalna tijela potvrdila su 1 123 422 potpisa, a potrebni pragovi dosegnuti su u 11 država članica.

Inicijativa je potom službeno podnesena Europskoj komisiji 10. siječnja 2020. 

„Minority SafePack” jedna je od prvih inicijativa za čije je podnošenje Europskoj komisiji razvijena dugoročna strategija. Organizacija FUEN okupila je tim europskih pravnih stručnjaka da na temelju prijedloga iz inicijative izradi konkretni skup zakonodavnih prijedloga. To je u osnovi bio detaljan vodič o načinu provedbe tih ideja u važećem zakonodavnom okviru EU-a. Ti su prijedlozi zatim dostavljeni Europskoj komisiji zajedno s potvrdama o 1 123 422 potvrđene izjave o potpori. 

Organizatori su u sklopu te strategije proveli i promotivnu kampanju. Sastali su se s čelnicima država, predstavnicima vlada i članovima nacionalnih parlamenata, Europskog parlamenta i regionalnih vlada te im predstavili inicijativu. Istaknuli su da su „rezultati promotivne kampanje iznimni: mnoge su regije dale izjave o potpori, a o takvim rezolucijama glasali su i njemački Bundestag, mađarski parlament i Donji dom nizozemskog parlamenta. Štoviše, inicijativa ‚Minority SafePack’ postala je prva europska građanska inicijativa o kojoj se raspravljalo na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta, nakon čega je uslijedila rezolucija koju je izglasala velika većina”. 

Broj prikupljenih izjava o potpori za inicijativu „Minority SafePack” po državama članicama

Države članice EU-a u kojima je prikupljen minimalni potreban broj izjava o potpori inicijativi na grafikonu su označene kvačicama. Inicijativa „Minority SafePack” potrebne je pragove dosegnula u 11 država članica. Cijela tablica s izjavama o potpori za inicijativu „Minority SafePack” dostupna je na stranici te inicijative u registru europskih građanskih inicijativa.

Službeno podnošenje i sastanci s Komisijom

Nakon službenog podnošenja inicijative 10. siječnja 2020. organizatori su se 5. veljače 2020. sastali s potpredsjednicom Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věrom Jourovom te povjerenicom za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariyom Gabriel.

Javno saslušanje u Europskom parlamentu

Nakon toga, 15. listopada 2020. održano je javno saslušanje u Europskom parlamentu. Na saslušanju su sudjelovali članovi Europskog parlamenta iz Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za kulturu i obrazovanje u suradnji s Odborom za predstavke i ostalim odborima sudionicima. Tom su prigodom govorili i viši predstavnici Europske komisije, Vijeća Europe, Agencije Europske unije za temeljna prava i Odbora regija (vidjeti priopćenje za medije).

Europski parlament potom je o inicijativi raspravljao na plenarnoj sjednici 14. prosinca 2020., a 17. prosinca 2020. podržao ju je donošenjem rezolucije s 524 glasa za, 67 protiv i 103 suzdržana. Parlament je istaknuo da nacionalnim i jezičnim manjinama u EU-u prijeti asimilacija, a jezici im nestaju, zbog čega dolazi do gubitka jezičnog i kulturnog bogatstva. Pozvao je Komisiju da predloži pravne akte kojima bi se nastojalo riješiti to pitanje (vidjeti priopćenje za medije).

U toj je fazi pandemija bolesti COVID-19 bila velika prepreka inicijativi. Javno saslušanje dvaput je odgođeno, a temu prava manjina bilo je zbog pandemije teško održati u javnom diskursu. 

Službeni odgovor Europske komisije

Europska komisija donijela je 14. siječnja 2021. Komunikaciju o mjerama kojima odgovara na inicijativu „Minority SafePack”. Istaknula je da su uključivost i uvažavanje bogate kulturne raznolikosti Europe prioriteti i ciljevi Europske komisije. Međutim, isto je tako navela da je od 2013. kad je inicijativa predstavljena poduzet niz mjera koje se odnose na više aspekata prijedlogâ iz inicijative „Minority SafePack”. U Komunikaciji se svaki prijedlog inicijative ocjenjuje zasebno, s obzirom na načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Zaključno, Komisija smatra da, iako se ne predlažu daljnji pravni akti, potpuna provedba postojećeg zakonodavstva i politikâ već uvelike doprinosi ciljevima inicijative (vidjeti priopćenje za medije).

Nakon objave Komunikacije Komisije organizatori inicijative „Minority SafePack” izrazili su nezadovoljstvo zbog izostanka pratećih zakonodavnih mjera. Građanski odbor za inicijativu „Minority SafePack” 24. ožujka 2021. podnio je zahtjev Općem sudu za poništenje Komunikacije Komisije o inicijativi. U presudi od 9. studenog 2022. Sud je odbacio zahtjev skupine organizatora. Organizatori su Sudu Europske unije 21. siječnja 2023. podnijeli žalbu protiv te presude. Žalba je odbijena presudom Suda od 5. lipnja 2025. (više informacija u članku o daljnjem razvoju događaja).

Aktivno komunicirajte s mogućim dionicima na različitim razinama. 

Prisutnost na lokalnoj razini je neizostavna, no za uspjeh je isto tako neophodno pridobiti političke čelnike na europskoj i nacionalnoj razini.

Dobro razmislite tko vam je ciljna publika i pobrinite se da komunikacijska strategija odgovara njihovim potrebama. 

Uzmite u obzir razne jezike kojima možete doprijeti do publike, imajte na umu važnost lokalnih priča s kojima se ljudi mogu povezati i alate za komunikaciju na internetu i izvan njega. Važno je doprijeti do mogućih pristalica putem raznih kanala.

Neće uvijek sve ići po planu. Prilagodite se.

Ako ste veliki zagovornik svojeg cilja, kritički promislite o kampanji i preispitajte strukture i odluke te promijenite smjer kada i ako to bude potrebno.

Angažirajte se na terenu.

Iako se danas znatan dio potpisa prikuplja putem interneta, nemojte zanemariti važnost prisutnosti na terenu. Razgovor s ljudima i povezivanje s lokalnim zajednicama temeljni su aspekti širenja vaše poruke i pomoći će vam da ostvarite cilj kampanje.

Iskoristite društvene medije.

Pokušajte biti prisutni na društvenim medijima i uvjerite lokalne utjecajne osobe da vam se pridruže – to će pridonijeti vjerodostojnosti inicijative.  

Imate li bilo kakvih dvojbi u vezi sa svojom inicijativom, obratite se našim stručnjacima!