Europski parlament obvezuje se na veću odgovornost u praćenju uspješnih inicijativa

Dug put prema europskoj građanskoj inicijativi koja je u interesu svih

Europski parlament glasovao je 5.srpnja 2018. u Strasbourgu za odluku o početku pregovora s Vijećem o reviziji Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi. Odluka Parlamenta popraćena je važnom najavom: György Schöpflin, nadležni zastupnik u Europskom parlamentu u ime Parlamenta, najavio je da će pokrenuti izmjenu pravila Parlamenta kako bi se osiguralo da će o uspješnim građanskim inicijativama uvijek raspravljati Parlament na plenarnoj sjednici, uz javno saslušanje s organizatorima koje je već predviđeno postojećom uredbom. Ta je predanost važan napredak u predloženoj novoj uredbi jer se revizijom do ove točke nije uspjelo riješiti ključni problem uočenog nedostatka političkog učinka uspješnih inicijativa.  

Europska građanska inicijativa instrument je s velikim potencijalom, ne samo za pojedinačne građane ili organizacije civilnog društva jer im omogućuje izravno sudjelovanje u utvrđivanju europskog političkog programa, već i za Europsku uniju u cjelini. Europska građanska inicijativa mogla bi iskoristiti intrinzične napore građana za poboljšanje Europske unije i društva u cjelini. To je od ključne važnosti u vrijeme kada velik broj ljudi dovodi u pitanje ulogu Europske unije koju doživljavaju kao elitni politički projekt u kojem se njihov glas i zabrinutost ne čuju. Iako potencijal postoji, put prema ostvarenju tog potencijala strašan je put kako bi ga se umjereno istaknulo. Prvih šest godina iskustva s inicijativama pokazalo je da je vjerojatnije da će europska građanska inicijativa, ako se ne regulira i ne provede na odgovarajući način, dovesti do daljnjeg razočaranja i skepticizma među građanima nego do njihova osnaživanja. To je jedan od razloga zbog kojih institucije EU-a trenutačno revidiraju zakonodavstvo o instrumentu.

Iako se sve institucije i dionici slažu da europska građanska inicijativa mora biti pristupačnija, pristupačnija korisnicima i bolje poznata građanima, najkritičnije pitanje revizije jest kako osigurati pravedno postupanje s uspješnim građanskim inicijativama, koje su uspjele prikupiti milijun potpisa. Tijekom posljednjih šest godina imali smo četiri uspješne inicijative, što je uskoro pet, a nakon što ih se prepozna kao takve, sve su se oči odmah obratile Europskoj komisiji. Kako bi Komisija odgovorila? To je razumljivo jer samo Komisija ima pravo na pokretanje zakonodavnih postupaka te je stoga formalno opterećena odgovornošću da odgovori na uspješne inicijative.

Međutim, to je dovelo i do strukturne neusklađenosti očekivanja između organizatora i pobornika uspješnih građanskih inicijativa, s jedne strane, i europskih tvoraca politika, s druge strane. U tom smo kontekstu započeli kampanju civilnog društva #EPForgetUsNot, kojoj se pridružilo više od 80 organizacija civilnog društva i sve uspješne građanske inicijative, kako bismo odgovorili na važnu odgovornost koju Europski parlament ima u praćenju uspješnih inicijativa. Uvjereni smo da samo Europski parlament, kao jedina institucija EU-a koju izravno biraju građani i koja im odgovara, može vjerodostojno i učinkovito posredovati između relativno jednostavnih zahtjeva koji proizlaze iz uspješne inicijative i složene stvarnosti donošenja europskih politika.

Predanost Parlamenta održavanju plenarnih rasprava o uspješnim inicijativama važan je prvi korak prema većoj odgovornosti za europsku građansku inicijativu. Trebat će poduzeti dodatne korake, a svaka institucija morat će preuzeti svoj dio odgovornosti za europsku građansku inicijativu. To je jedini način na koji participativni instrument može postati uspješan, ne samo u očima tvoraca politika, već i u očima građana diljem Unije.