Lekcije naučene iz osmogodišnjeg iskustva europske građanske inicijative

Tijekom prvih godina europska građanska inicijativa definira se i razvija. Smatram da ona također postaje konkretnija u pogledu ciljeva koje može poslužiti kao participativni alat na popisu kanala EU-a za utvrđivanje programa. Jasno je da EGI nije instrument za brze promjene. To je dug proces, a prednost je toga da organizatori i institucije imaju dovoljno vremena za međusobno upoznavanje, unakrsnu provjeru njihovih ciljeva i pripremu za moguće promjene. Europska građanska inicijativa može dovesti do dubokog kompromisa u pogledu različitih pravnih pitanja ako se ostvari njezin puni potencijal i ako se protumači kao pozitivan alat u zakonodavnom ciklusu. Moja glavna zapažanja još je jedno, više na strani mekih kompetencija. Sretna sam promatrati europsku građansku inicijativu iz institucijske perspektive od njezinih početnih godina. Uvijek je bilo jasno da EGI po imenu i automatski pripada građanima, ali građani ne djeluju ništetno. Također odabiru taj instrument kako bi utjecali na, utjecali na, povećali interes i kako bi ga ostvarili, mnogi različiti dionici trebaju pokazati interes i potporu. Zato će moja glavna pouka iz ovog komentara biti „suradnja”. Iako europska građanska inicijativa pripada građanima EU-a, što podrazumijeva književnost, svima nama još uvijek ima prostora za poboljšanje u pogledu suradnje između samih institucija, organizacija civilnog društva, organizatora europske građanske inicijative i nacionalnih vlada. Ovisno o kompetencijama, institucije žele istaknuti svoj način pružanja potpore europskoj građanskoj inicijativi, organizacije civilnog društva žele svojim članovima dokazati svoj vlastiti doprinos itd., ali stvarna je činjenica da europska građanska inicijativa može biti uspješna samo ako građani koji vjeruju u svoj cilj dobiju jednaku pomoć bez obzira na početnu kontaktnu točku kojoj se obraćaju. Što se tiče institucija, stvari se poboljšavaju – stvorili smo međuinstitucijsku mrežu administratora europskih građanskih inicijativa za redovitu razmjenu informacija, ali to je tek sjajan početak. Primjećujem da na strani civilnog društva dolazi do dubljeg razumijevanja vrijednosti suradnje jer nijedna pojedina organizacija ne može pomoći svim europskim građanskim inicijativama. Aktivni građani svugdje poduzimaju mjere, nađu kraće ili dulje načine za pronalaženje kontakta za europsku građansku inicijativu u instituciji, mrežama europskih građanskih inicijativa ili Forumu europskih građanskih inicijativa. Stoga je moja pouka koja sam naučila (i moja želja) za europsku građansku inicijativu prijateljska i transparentnija suradnja te gusta mreža zajednice europskih građanskih inicijativa za promicanje aktivnog i dobro informiranog građanstva.

Jedna točka za učenje (ili više podsjetnika) iz iskustva europske građanske inicijative je koliko su važne države članice. Primjer je toga da je Francuska krajem prošle godine uklonila svoje opterećujuće zahtjeve, što je imalo velik utjecaj na europsku građansku inicijativu u toj zemlji. Još uvijek postoje druga poboljšanja koja bi države članice mogle ostvariti u pogledu upravljanja europskom građanskom inicijativom, a trebale bi i mnogo pozitivnije promicati europsku građansku inicijativu. Poduzete su mjere na razini država članica, ali ako se želi ostvariti potencijal europske građanske inicijative, ne moraju samo institucije EU-a nastaviti razvijati svoj pristup. Važnije je da države članice u potpunosti prihvate i promiču europsku građansku inicijativu.

Europska građanska inicijativa može biti jednostavnija za pretraživanje lokalnih inicijativa – općinske službe za inicijativu

0