„Ako ništa ne promijenimo, sve promjene” – paralele i pouke iz prakse participativne demokracije u Austriji i Europi

U Austriji se alatom participativne demokracije „Volksbegehren” (predstavka na referendum) omogućuje da se Parlamentu nametne obvezna revizija njihova zahtjeva ako dobije barem 100 000 potpisa. U vrijeme klimatske krize predstavka o referendumu o zaštiti klime lako je nadmašila taj znak i sada je u rukama Parlamenta. Koje su nade za sljedeće događaje? Kako je austrijski „Volksbegehren” u usporedbi s europskom građanskom inicijativom? Koje su moguće sinergije među njima?

Za ovaj članak Patrick Tobiaschek, austrijski ambasador europske građanske inicijative, razgovarao je s Hannesom Krammlom, članicom „Klimavolksbegegehren” (predstavka za referendum o zaštiti klime) [1], o izazovima i uspjehima predstavke te razlikama u usporedbi s europskom građanskom inicijativom. Hannes proučava ekologiju nakon što je radio kao voditelj tehničkog projekta. Vrlo je zainteresiran za društveno-političke teme te je stoga uključen u neprofitne udruge, kao što je ova predstavka za referendum i projekt permakulture za istraživanje alternativnih oblika poljoprivrede.

Prva predstavka za referendum u Austriji održana je 1964. i otada je postala sastavni dio austrijske politike [2]. Kako ocjenjujete taj oblik participativne demokracije? Smatrate li da je učinak na Parlament dovoljno velik?

To je najvažniji instrument izravne demokracije kojim se politička pitanja prenose izravno s naroda na Parlament. Međutim, povijest pokazuje da je predstavka za referendum nažalost rijetko dovela do promjene zakonodavstva. Posebno ako se to pitanje ne uklapa u tijek stranaka koje su trenutačno u vladi. S obzirom na dobrovoljne i financijske napore, rasprave i rasprave u parlamentarnim odborima neriješene su za javnost.

Zahtjev naroda podliježe obvezujućem postupanju, ali u konačnici parlamentarni status često ostaje „zamijećen”. U svakom slučaju, nastojimo osigurati da to ovdje nije slučaj.

Je li bilo teško uvjeriti ljude da sudjeluju u predstavci za referendum o zaštiti klime? Postoje li prepreke u podnošenju izjava o potpori?

U Beču, gdje sam najviše sudjelovao na događanjima ili demosu, naziv „Klimavolksbegehren” često je bio dovoljan, a mnogi su već bili voljni podržati. No potpora ne rezultira automatski potpisom, nažalost. Odlazak u upravni ured zasigurno je prepreka, ali kada je razdoblje registracije uskoro završilo, primjerice tijekom tjedna upisa, ta je prepreka postala manja i manja. „Potpis mobilnog telefona” za potporu dobra je alternativa, iako se upotrebljava u različitoj učestalosti među stanovništvom. Naravno, bilo je i kritičara i protivnika, ali oni su bili manjina, iako moje opažanje vjerojatno nije bilo reprezentativno.

Osim toga, mnogi su bili voljni podržati predstavku za referendum, ali nažalost nisu ispunili zahtjeve. To je bilo osobito bolno za osobe koje su dugo živjele u Austriji, ali (još) nisu stekle državljanstvo iz različitih razloga.

Vjerojatno nije bilo lako doći do potrebnog 100 000 potpisa. Prije nego što počnete prikupljati izjave o potpori, referendum se mora registrirati [3]. Jeste li se susreli s preprekama u postupku registracije?

Koliko mi je poznato, nije bilo većih poteškoća u usporedbi s drugim izazovima s kojima smo se morali suočiti. Na primjer, kada smo dobili slike osoba koje žele potpisati predstavku, ali stojimo ispred administrativnih ureda i ponekad ih šaljemo kući zbog preopterećenih poslužitelja. To je osobito bolno.

U predstavci o referendumu ljudi uglavnom primjećuju sami registracijski tjedan, ali, naravno, mnogo se događa prije toga. Naša udruga postoji već više od dvije godine. Na početku, mnogo prije registracije, morali su se raspraviti i dogovoriti znanstveno utemeljeni zahtjevi za borbu protiv klimatskih promjena, uzimajući u obzir mnoge različite perspektive. Stoga je vrlo žalosno da se potpisi nepotrebno gube. Posebno s obzirom na to da to nije prvi put da su takve pritužbe podnesene.

Nakon registracije slijedi faza potpore s ciljem prikupljanja 8 401 izjave o potpori. Zatim se može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka registracije od osam dana (registracijski tjedan) [3]. Kako ste organizirali prikupljanje potpisa tijekom tjedna registracije?

U kolovozu 2019. pokrenuli smo fazu potpore i odmah pokrenuli sjajnu fazu. Prvog dana postigli smo potreban jedan milijun glasača s pravom glasa. Nakon nekoliko odgoda podnijeli smo zahtjev za pokretanje postupka u ožujku 2020. Bili smo jedna od četiriju austrijskih predstavki za referendum koji je dosegao 100 000 potpisa samo u fazi potpore, tj. čak i prije registracijskog tjedna u lipnju 2020.

Vodi se velika kampanja za referendum kao što je ovaj. Tom uspjehu dalo je ogroman doprinos više od 1000 volontera koji su neumorno hodali svaki okrug i toliko mjesta diljem Austrije. Letci, ulične akcije i mnogo više. Osim toga, bez internetskih kampanja i odnosa s javnošću vjerojatno ne bismo ostvarili svoje ciljeve. Iznos potpore u velikoj je mjeri povezan s prisutnošću medija. Inicijativama se uvijek mora osigurati da novine i drugi mediji prihvate to pitanje i podigne razinu osviještenosti.

Foto: MLG Mike, KVB

Svakakoste bili vrlo uspješni! Predstavka za referendum o zaštiti klime očito je premašila potreban broj potpisa. Austrijski parlament sada se mora baviti klimatskim pitanjima i vašim zahtjevima. Možete li mi reći više o trenutačnom statusu?

Primili smo gotovo 400 000 potpisa. To je zanemareno, posebno u trenutačnoj situaciji zbog bolesti COVID-19. Osim potpisa koji dolaze izravno od građana, uspostavljen je savez koji se sastoji od brojnih nevladinih organizacija, poduzeća i istaknutih ličnosti. Sve je to pružilo potrebnu potporu za rješavanje naših zahtjeva na sjednicama odbora Parlamenta. Nedavno su održana saslušanja stručnjaka u Odboru za okoliš; različiti parlamentarni klubovi pozvali su naše pokretače, znanstvenike i stručnjake.

Prvi put u odboru to je učinjeno javnim prijenosom i snimanjem uživo. To je potaknulo konstruktivnu raspravu i imamo mogućnost podnošenja višestranačkog prijedloga za provedbu naših ciljeva. Kao što je naša glasnogovornica Katharina Rogenhofer sažela, uspjeli smo osigurati važan korak prema naprednoj klimatskoj politici svih strana. Sljedeći sastanak trebao bi se održati početkom ožujka. Tada ćemo vidjeti je li riječ samo o neobvezujućoj usluzi za usne ili približavanju političkoj provedbi.

S kojim ste se izazovima morali suočiti i kako financirate takvu predstavku za referendum?

Kako bi se doprlo do znatnog broja ljudi, potreban je novac! Sada bismo se mogli zapitati koliko je taj važan izravno-demokratski instrument demokratski, kada gotovo sve ovisi o financijskim sredstvima...

Ne postoji li financijska potpora države?

Ne, uopće ne. Međutim, uspjeli smo privući brojne partnere, sudjelovali smo u događanjima kao što je dobrotvorna dražba, a brojni privatni donatori koji su nam zahvalno pružili financijsku potporu. Osim navedenih kvarova poslužitelja, često smo morali biti vrlo fleksibilni u pogledu nadležnih tijela. Posebno u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 jer već dugo nije bilo jasno hoće li se i kada održati naš registracijski tjedan. Zbog toga su se teme povezane s kampanjom i našim financijskim kontinuitetom morale stalno prilagođavati. Osim toga, stopa fluktuacije je odgovarajuće visoka. Osim poslova, studija i drugih pitanja, svi nas ovdje radimo na dobrovoljnoj osnovi.

Nakon što smo govorili o izazovima, krenemo na nešto pozitivno: Koji je bio najbolji trenutak za vas osobno tijekom „Klimavolksbegegehrena”?

To je definitivno bilo krajem lipnja. Prigodni tjedan prijave završio je i održali smo završni skup u Heldenplatzu u Beču. Zbog široke raspodjele među austrijskim saveznim državama razmjena među članovima uglavnom se odvijala putem interneta. Na skupu prvi put vidite mnoge od tih osoba i naposljetku se osobno upoznajte. Svi smo iscrpljeni iz intenzivne faze, ali i potpuno zadovoljni najavljenim uspjehom.

Foto: Innes Futterknecht, KVB

Europska komisija također pokušava riješiti klimatsku krizu i želi se suprotstaviti zelenim planom. Što biste željeli učiniti na europskoj razini?

Važna je ključna točka na nacionalnoj razini, no mnoge se stvari mogu riješiti samo mnogo većim pristupom. Mnogi od naših zahtjeva mogli bi se prenijeti na višu razinu. Neka od tih razmatranja uključena su i u zeleni plan, na primjer obvezujući proračun za CO2, koji je potvrdilo neovisno tijelo. Zatim razvoj javnog prijevoza u Europi kako bi se stvorila značajna alternativa zračnom prijevozu. Bez obzira na naše zahtjeve, potrebne su mnoge druge stvari. U reviziji trgovanja emisijama i europske poljoprivredne politike navode se dva primjera.

Pravo na podnošenje građanske inicijative pravno je utvrđeno u Ugovoru o Europskoj uniji, koji je posljednji put prilagođen u Lisabonu 2007. [4]. Jeste li ikad čuli za europsku građansku inicijativu? Jeste li i vi i vaši kolege razgovarali o tome?

Svakako podržavam svaku mogućnost demokratskog sudjelovanja. I da, već sam čula za europskugrađansku inicijativu. Međutim, istina je da nije imala ulogu u našem djelovanju u „Klimavolksbegegehrenu” ili da nisam svjesna te uloge. Možda postoji i problem niske razine osviještenosti. Ako za mnoge od nas nije očito da znamo europsku građansku inicijativu, očito ima prostora za poboljšanje.

Nadamo se da će ovaj intervju biti mali korak prema većoj osviještenosti. Postupak europske građanske inicijative [5] razlikuje se od austrijskog zahtjeva za referendum. Skupina organizatora mora se sastojati od najmanje sedam građana EU-a koji imaju boravište u sedam različitih država članica EU-a. Bi li to bila velika prepreka za vas?

Smatram da to ne bi bila velika prepreka za nas jer se klimatski pokret već mnogo prije austrijskog „Klimavolksbegegehren” razvio. Stoga u Europi već postoji velika mreža i siguran sam da je s njom moguće dobro surađivati. Društvo je u velikoj mjeri senzibilizirano na klimatsku krizu i svakako je lakše najaviti takvu temu diljem Europe nego što je to slučaj s nepoznatijim pitanjima.

Nakon skupine organizatora inicijativa se registrira pri Europskoj komisiji. Tada možete početi prikupljati milijun potpisa na papiru ili na internetu [6], a za to imate 12 mjeseci. Smatrate li da je lako upravljati, u usporedbi s 100 000 preuzetih obveza za potporu koja je potrebna u Austriji? Jeste li već podržali europsku građansku inicijativu?

Zahvaljujući TTIP-u i CETA-i stupio sam u kontakt s europskom građanskom inicijativom, no bojim se da dosad nisam podržavao nijednu inicijativu. No siguran sam da će se uskoro promijeniti!

Ako usporedimo broj stanovnika, čini se da je milijun potpisa diljem Europe izvediva veličina. Međutim, osim većih organizacijskih napora, ne mogu procijeniti je li to jednostavnije ili teže u usporedbi s 100 000 potpisa iz popularne predstavke u Austriji. Izazov može biti barem najmanji broj potpisa koji je potreban da bi određena zemlja bila valjana.

Nakon što prikupite milijun potpisa, morate ih provjeriti u roku od tri mjeseca kod nadležnih tijela u svakoj državi članici EU-a. Taj korak ispitivanja nije potreban u austrijskoj predstavci o referendumu, ali taj dodatni napor također donosi mnogo veći raspon za obraćanje ljudima.

Ako se tim ispitivanjem omogućuje izravno podnošenje izjava o potpori na licu mjesta, dodatni napor u svakom je slučaju opravdan. Možda bismo mogli prikupiti dodatne glasove da službeni kanal nije bio jedina mogućnost. Postupak prikupljanja potpisa za europsku građansku inicijativu čini se mnogo jednostavnijim. Smatram da je jednako dobro i važno službeno preispitati te potpise.

Nakon uspješne provjere inicijativa se podnosi Europskoj komisiji. Zatim će Europski parlament razmotriti to pitanje, a organizatori će dobiti priliku predstaviti inicijativu na javnom saslušanju. Prema vašem mišljenju, koju bi europsku građansku inicijativu [7] Europski parlament trebao u potpunosti preispitati?

Inicijativa za „uvođenje bezuvjetnog osnovnog prihoda u cijelom EU-u” kojom bi se osiguralo materijalno postojanje i mogućnost sudjelovanja u društvu bez obzira na dohodak. Drugo, kako bi se obnovila bioraznolikost, dala prednost održivoj poljoprivredi malih razmjera i pružila potpora poljoprivrednicima u toj tranziciji, inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike!” Prema poljoprivredi prilagođenoj pčelama za zdrav okoliš” bilo bi od velike koristi za društvo. Kako bih odgovorio na neke već spomenute točke, podupro bih inicijativu „VOTERI BITHOUT BORDERS, puna politička prava za građane EU-a.” I, naravno, postoji mnogo drugih koji bi se trebali tretirati.

Želite li još nešto istaknuti u vezi s građanskim inicijativama?

Smatram da je problem kada mladi, koji će biti najviše pogođeni klimatskom krizom, nemaju priliku glasovati o toj temi. Zato smo pokrenuli inicijativu i postavili plakate na događanja na kojima se djeca eternaliziraju ručno, ako žele podržati. Čak su i osobe kojima nije dopušteno sudjelovati zbog nedostatka državljanstva mogle vizualno glasati. Građani koji su ondje dugo živjeli, ali im nije dopušteno sudjelovati u političkim događanjima, već su znatan dio našeg društva.

Foto: Jolly Schwarz, KVB

Vrlo lijepomisa! Odgovorimo na posljednje pitanje: kao pobornik zaštite klime i participativne demokracije, što želite znati čitateljima?

Poduzmite inicijativu. Posebno u posljednjih nekoliko godina pokazalo se što postižemo zahvaljujući pritisku stanovništva. Ako ništa ne promijenimo, sve se mijenja!

O „Klimavolksbegegehrenu”:

Kao neovisan i međustranački glas predstavljamo sve osobe koje od političara zahtijevaju da poduzmu konkretne mjere protiv klimatske krize.  Zaštitu klime ne shvaćamo kao odgovornost pojedinaca, već kao odgovornost društva u cjelini. Političari stoga moraju stvoriti pravni okvir kojim će se također osigurati poštena budućnost vrijedna života za našu djecu.

Detaljni zahtjevi dostupni su na web-mjestu:

https://klimavolksbegehren.at/forderungen/m

Vanjske poveznice:

[1] https://klimavolksbegehren.at/

[2] https://www.bmi.gv.at/411/Alle_Volksbegehren_der_zweiten_Republik.aspx

[3] https://www.bmi.gv.at/411/

[4] https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/149/european-citizens-initiative

[5] https://citizens-initiative.europa.eu/how-it-works_en

[6] https://citizens-initiative.europa.eu/online-collection-system_en

[7] https://citizens-initiative.europa.eu/find-initiative_en

https://www.bmi.gv.at/411/Volksbegehren_der_XX_Gesetzgebungsperiode/Klimavolksbegehren/start.aspx