Zaustavite invaziju: Strategija za borbu protiv mediteranskih invazivnih vrsta temeljena na podacima

Problem: Tiha podvodna kriza
Sredozemno more suočava se s ekološkom krizom zbog priljeva invazivnih vrsta, prvenstveno putem Sueskog kanala. Lavlja riba (Pteroismilje) je najhitniji, ali definitivno ne i jedini, slučaj proždrljivog grabežljivaca s otrovnim bodljama koji se brzo širi, uništavajući autohtone riblje populacije i ugrožavajući zaštićena morska područja, ribarstvo i turizam. Znanstveni konsenzus potvrđuje da su nacionalni, nekoordinirani napori nedovoljni protiv te prekogranične prijetnje.

Naša vizija: Paneuropski ili čak panmediteranski proaktivni odgovor Predlažemo
promjenu paradigme s fragmentirane reakcije na koordiniranu prevenciju i upravljanje temeljeno na podacima. Naša inicijativa poziva na uspostavu okvira EU-a kojim će se iskoristiti moderna tehnologija i moć građana kako bi se zaštitila naša zajednička morska baština.

Rješenje s četiri stupa:

Prvi stup: Praćenje i analiza na razini EU-a; Mreža za brzi odgovor

Što: Uspostaviti mrežu nadzora koju financira EU koristeći centraliziranu, korisnicima prilagođenu mobilnu aplikaciju i platformu za ronioce, ribare, znanstvenike, pa čak i obične građane, kako bi mogli prijaviti viđenja u stvarnom vremenu.

Zašto: Trenutačna nastojanja otežana su zbog kritičnog nedostatka podataka. Kako je vidljivo iz nedavnih studija (npr. Bottacini i dr., 2024.; Holmes et al., 2025.), građanska znanost dokazana je i troškovno učinkovita metoda za učinkovito praćenje invazija i usmjeravanje resursa.

Drugi stup: Ciljana kontrola u visokovrijednim područjima

Što: financiranje i osposobljavanje licenciranih „timova za brzo uklanjanje” kako bi se suzbilo stanovništvo u zaštićenim morskim područjima, turističkim zonama i ribolovnim područjima primjenom inovativnih metoda (npr. zamke plivarice, Tosunoğlu et al., 2025.).

Zašto: Znanost pokazuje da se, iako je potpuno iskorjenjivanje nemoguće, ciljanim usmrćivanjem može smanjiti lokalna gustoća za više od 60 %, čime se štite gospodarska i ekološka dobra (Soares i dr., 2025.).

Treći stup: Osnaživanje javnosti & Stvaranje tržišta

Što: pokrenuti programe osposobljavanja uz potporu EU-a o sigurnom rukovanju i kulinarskim pripremama te promicati kampanje „Eat the Invader” kako bi se potaknulo uklanjanje.

Zašto: Sudjelovanje javnosti ključno je za skalabilnost. Istraživanja potvrđuju da je lavlja riba hranjiv i kvalitetan izvor hrane (Kotsiri i dr., 2025.), što tržišno utemeljeno rješenje čini održivim i održivim.

Četvrti stup: Obratite se izvoru putem diplomacije

Što: Zadužiti Europsku komisiju da službeno uključi Egipat i međunarodna tijela (IMO, Barcelonska konvencija) u provedbu i jačanje biosigurnosnih mjera u Sueskom kanalu (npr. upravljanje balastnim vodama, tehnologije barijera).

Zašto: Invazija je kontinuirani proces. Bez rješavanja pitanja izvora, mjere EU-a bit će samo beskonačna obrambena bitka. To je vanjskopolitički imperativ za ekološku sigurnost.

Dodana vrijednost EU-a
To je u osnovi transnacionalni problem koji nijedna država članica ne može sama riješiti. EU je jedino tijelo koje može:

Stvoriti standardizirani sustav praćenja na cijelom kontinentu.

- financiranje i koordiniranje napora za prekogranično uklanjanje.

Iskoristi diplomatsku težinu za pregovore s međunarodnim partnerima.

- Osigurati zaštitu svoje mreže Natura 2000 i plavog gospodarstva.

Call for Feedback & CollaborationGradimo
koaliciju građana, znanstvenika, nevladinih organizacija i kreatora politika kako bismo poboljšali ovu inicijativu. Pozdravljamo vaše stručno znanje o:

Pravna i tehnička izvedivost predloženih mjera.

Strategije za izgradnju široke građanske koalicije.

Poveznice s ključnim zastupnicima u Europskom parlamentu i relevantnim glavnim upravama EU-a (ENV, MARE, RTD).

Zajedno možemo promijeniti plimu. Učinimo Sredozemlje modelom za proaktivno, suradničko upravljanje invazivnim vrstama.