Participativna demokracija za Europu utemeljenu na građanima: izazovi i perspektive

Timza europsku građansku inicijativu sudjelovao je 9. i 10. kolovoza 2019. u Festivalu Arvamusa u Paideu (Estonija) kako bi se susreo s strastima građana i građanki koji žele saznati više o europskoj građanskoj inicijativi. Posjetitelji su sudjelovali u panel-raspravi o participativnoj demokraciji u EU-u i nizu drugih aktivnosti usmjerenih na poticanje njihova znanja o tom alatu.

„Europska građanska inicijativa: Participativna demokracija za Europu utemeljenu na građanima”

Pod naslovom „Europska građanska inicijativa: Participativna demokracija za Europu utemeljenu na građanima”, europski i nacionalni stručnjaci za participativnu demokraciju raspravljali o europskoj građanskoj inicijativi kao alatu za sudjelovanje građana; njegove sličnosti i razlike s estonskom građanskom inicijativom te izazovima, rješenjima i najboljim praksama u pogledu participativne demokracije u Europi.

Raspravu vodi Mall Hellam, izvršni direktor zaklade Open Estonia Foundation,

sakupljeno; György Schöpflin, bivši zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Uredbu o europskoj građanskoj inicijativi; Pascal Herry, voditelj tima za europsku građansku inicijativu u Europskoj komisiji; Pirkko Valge, glavni direktor zaklade Good Deed Foundation; Marta Pardavi, supredsjednica mađarskog Helsinškog odbora; Martin A. Noorkõiv, glavni direktor Zaklade Domus Dorpatensis, predsjednik upravnog odbora Good Citizena i član Vijeća Mreže neprofitnih organizacija Estonije.

Što znači biti građanin EU-a i kako im se institucije EU-a približavaju?

Značenje statusa europskog građanina primarni je element za razumijevanje participativne demokracije.  Pojam građana ključan je za ideju Europske unije; svaki građanin države članice građanin je EU-a. Europske institucije ulažu sve napore kako bi približile građane i omogućile im da budu aktivni protagonisti u sustavu politika EU-a. To vrijedi i za funkcioniranje europske građanske inicijative. Na primjer, Europska komisija predvodila je reformu instrumenta kako bi ga se učinilo pristupačnijim korisnicima. Primjenjivat će se od siječnja 2020. Ta reforma uključuje i to da će Europski parlament zajamčiti veću raspravu o svakoj uspješnoj inicijativi.

Participativna demokracija u Estoniji i EU-u: značajke i izazovi

Pirkko Valge (CEO Zaklade dobrih dobara) i Martin A. Noorkõiv (predsjednik Mreže neprofitnih organizacija Estonije) istaknuli su da zemlje EU-a imaju velike povijesne razlike kad je riječ o ljudskim pravima i demokraciji. Estonija ima nedavnu povijest građanskog aktivizma, a civilno društvo postupno počinje djelovati. Estonski građani posebno su uključeni u zaštitu djece i životinja te obrazovanje i okoliš.

Marta Pardavi, supredsjednica mađarskog Helsinškog odbora, istaknula je izazove provođenja masovne kampanje za europsku građansku inicijativu jer ona zahtijeva okupljanje velikog broja ljudi i potpisa. Vođenje internetske kampanje putem društvenih medija podrazumijeva i neke praktične i pravne prepreke. U tom je pogledu velik problem činjenica da je Facebook uveo vrlo stroga pravila o promicanju političkih kampanja, što može utjecati na mogućnost promicanja inicijative na internetu.

Također je usporedila situaciju u Estoniji sa slučajem Mađarske. Objasnila je da se, iako Estonija i Mađarska imaju slične instrumente participativne demokracije kao što su referendumi, zbirke potpisa, internetski alati za aktivizam, kampanje skupnog financiranja, aktivizam u Mađarskoj, suočavaju s brojnim preprekama. Na primjer, P. Pardavi spomenula je „Posebni porez na imigraciju”. U tom se pravilu navodi da svatko tko želi razgovarati ili javno raspravljati o imigraciji mora platiti porez jer se aktivnost smatra promicanjem useljavanja.

Zaključno, rasprava je završila pitanjem: „Kako možemo postići veće sudjelovanje građana u demokratskom procesu?” Predloženi odgovor bio je da građani moraju osjećati da politika nije „prljavo stvar”, nego nešto dobro i da mobilizacija nikad nije beskorisna sve dok se institucije obvežu na konstruktivni dijalog o pitanjima koja zabrinjavaju građane.