Realističnost je da zemlje europodručja imaju previše duga. Najviše 60 % trebalo bi biti.
Udjeli duga u BDP-u:
Italija 130 %
Španjolska 97 %
Francuska 98 %
Belgija 102 %
Grčka 181 %
Finska 60 %
Njemačka 60 %.
Te se brojke brzo povećavaju zbog koronakrize.
Ekonomistica Vesa Vihriälä predložila je otpis dugova.Odnosi se na dugove u kojima je ESB vjerovnik, a država europodručja je dužnik.
https://voxeu.org/article/make-room-fiscal-action-through-debt-conversion
Također Sony Kapoverty i Willem H Buiter:
https://voxeu.org/article/fight-covid-pandemic-policymakers-must-move-fast-and-break-taboos
To se naziva monetarnim financiranjem.
To se dogodilo već u razdoblju 2020. – 2015. (u iznosu od 2.632 milijardi eura) kada je ESB (ESB zajedno s nacionalnim središnjim bankama) kupio obveznice od zemalja europodručja.
Već je došlo do povećanja novca na tržištu. A nije uzrokovala inflaciju.
Ljudi se obično boje da tiskanje novca može uzrokovati visoku inflaciju.
Kao i nakon Drugog svjetskog rata.
Međutim, sada smatram da je situacija potpuno drukčija. Postoji mnogo robe koja se kupuje u Europi i diljem svijeta.
Ovo je moj prvi put da predlažem nešto poput ovoga.
Početkom 2018. iznio sam veliki prijedlog o tome što učiniti finskom budjetu.
Inflacija je iznimno niska, blizu 1 %.
Ako ESB nastavi kupovati obveznice država članica europodručja, a njegova se vrijednost obveznica u eurima poveća na 5.000 milijardi eura, tako bi izgledao otpis duga (na primjer, neke države) (u istom omjeru kao upis kapitala):
Španjolska 484 milijardi
Njemačka 1.072 milijardi
Italija 690 milijardi
Finska 75 milijardi EUR.
2) Iako bi učinkovito odobravanje prošlog duga stvorilo očekivanja da bi se isto moglo ponoviti u budućnosti, EU-u će biti potrebno i zakonodavstvo o prilagodbi duga države.
Strah od gubitka kredita ulagatelji bi bili oprezni pri pozajmljivanju novca teškoj dužnoj zemlji.
___
Okupljam sedam osoba koje žive u različitim državama članicama EU-a kako bismo zajedno osmislili europsku građansku inicijativu.
Ako ste zainteresirani ili znate tko bi mogao biti zainteresiran, javite mi se.
- Categories
- Poduzeća i gospodarstvo
Unos komentara
Da biste mogli ostaviti komentar, morate proći provjeru autentičnosti ili se registrirati.Komentari